Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog “amphi bios” (dvostruki život), što je u obliku “dvoživke” određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, kao i da smanje gubitak vode preko kože.
Anatomija
Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lubanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost kralježakakralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žlijezda i pigmentnih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao ličinke, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa im temperaturu određuje temperatura okoline. Srce ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u nečisnici.
Podjela vodozemaca
Podjela jedinog recentnog podrazreda vodozemaca se vrši na tri reda:
- Bezrepci ili žabe (Anura) Fischer von Waldheim, 1813 (6 389 sp.)
- Repaši (Caudata) Fischer von Waldheim, 1813 (678 sp.)
- Beznošci (Gymnophiona) Müller, 1832 (200 sp.)
Evolucija vodozemaca
Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od riba resoperki (Crossopterygii), koje su, kao ribe dvodihalice imale riblji mjehur pretvoren u pluća i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: “Riba koja je hodala.” Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na kostur udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na Grenlandu je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca – Ichtyostega. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste (Latimerija), koja je otkrivena u 1958. godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.
