Kölnska katedrala (njemački: Kölner Dom), službenog imena: Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije (Hohe Domkirche St. Peter und Maria) je rimokatolička crkva u Kölnu, Njemačka. Sjedište je Kölnske biskupije, a pod upravom Kölnske nadbiskupije. Posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji i poznati je spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti građana Kölna.
Katedrala je 1996. god. upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao “iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti”.
Povijest[uredi VE | uredi]
Izgradnja Kölnske katedrale je započela 1248. god. i trajala je, s brojnim prekidima, do 1880. god., što čini razdoblje od 600 godina. Duga je 144,5, široka 86,5 metara, a njena dva tornja su visoka 157 metara[2] Katedrala je jedna od najvećih svjetskih crkava i najveća gotička crkva u sjevernoj Europi. Godinama je, točnije od 1880. do izgradnje Washingtonskog obeliska 1884. god., bila najvišom ljudskom građevinom. Još uvijek ima drugi po visini crkveni toranj, od kojega je viši samo katedrale u Ulmu, koji je dovršen 10 godina poslije (1890.). Zahvaljujući dvojnim tornjevima, ima najveću fasadu od svih svjetskih crkava. Kor između stupova ima najveći omjer visine u odnosu na širinu, od svih srednjovjekovnih crkava (3.6:1), nadmašivši time i katedralu u Beauvaisu koja ima malo viši glavni brod. [3]
Njeni srednjovjekovni arhitekti su isplanirali veličanstvenu građevinu koja bi udomila relikvije Sveta tri kralja koje je Fridrik I. Barbarossa donio iz Milana, te tako postala mjestom hodočašća u Svetom Rimskom Carstvu. Iako nije bila dovršena u srednjem vijeku, katedrala je “remek-djelo i snažno svjedočanstvo kršćanskog vjerovanja srednjovjekovne, ali i moderne Europe”.
God. 2004., katedrala je dospjela na popis “svjetske baštine u opasnosti”, kao jedina zaštićena građevina u zapadnoj Europi, zbog planova izgradnje nebodera u njezinoj blizini koji bi znatno narušio njezin izgled. No, nakon što su gradske vlasti 2006. god. odlučile ograničiti visinu planiranih građevina, katedrala je skinuta s tog popisa.
Tijekom svoje apostolske posjete Njemačkoj papa Benedikt XVI. je 18. kolovoza 2005. posjetio katedralu. Tom prigodom je katedralu posjetilo oko milijun hodočasnika.
Odlike[uredi VE | uredi]
Kölnska katedrala je značajno hodočasničko odredište, ali i prigodna turistička atrakcija koja privlači veliki broj posjetitelja godišnje. Otvorena je svakim danom od 6 sati izjutra do 7,30 poslijepodne, a ulaz je slobodan, osim za uspon tornjem i za riznicu. Posjetitelji se mogu popeti spiralnim stubištem s 509 stuba do vidikovca na platformi koja se nalazi na visini od 98 metara.
| Vanjska dužina | 144,58 m |
| Vanjska širina | 86,25 m |
| Širina zapadne fasade | 61,54 m |
| Širina transepta fasade | 39,95 m |
| Širina glavnog broda (s oba bočna broda) | 45,19 m |
| Visina južnog tornja | 157,31 m |
| Visina sjevernog tornja | 157,38 m |
| Visina transepta fasade | 69,95 m |
| Visina ruba krova | 61,10 m |
| Visina unutarnjeg svoda | 43,35 m |
| Površina građevine | 7.914 m² |
| Površina pod staklima | 10.000 m² |
| Površina krova | 12.000 m² |
| Ukupni volumen bez kontrafora | 407.000 m³ |
Arhitektura Kölnske katedrale je zasnovana na onoj u Amiensu, osobito u tlocrtu, stilu i širini središnjeg broda u odnosu na njenu visinu. Tlocrt je upisanog latinskog križa, što je uobičajeno za gotičke katedrale. Ima dva bočna broda s obje strane glavnog broda, čime je poduprt jedan od najviših gotičkih križnih svodova, skoro visine katedrale u Beauvaisu, koja je većinom porušena. Izvana je teret vanjske opne poduprt kontraforima u francuskom stilu, a istočni kraj ima jedinstven deambulatorij čiji se prohod rastače u apsidu sa sedam radijalnih kapela.
Izvana, a osobito iz velike udaljenosti, katedralom dominiraju njeni visoki tornjevi koji imaju osobit njemački stil poput tornjeva na katedralama u Ulmu, Beču i Regensburgu. [4]
