Petra (arap.البتراء, al-Bitrā’; grčki: πέτρα, što znači “stijena”) je napušteni grad na području današnjeg Jordana, a u vrijeme antike je bio glavni grad Nabatejaca. Poznata je upravo po svojim helenističkim građevinama uklesanim u stijene, ali i vodovodnom sustavu, koji su otkriveni zapadu tek 1812. godine. God. 1985., Petra je upisana …
Chichén Itzá (jukatanski majanski: Chi’ch’èen Ìitsha, što znači “na zdencu Ica”[1]) je bio veliki pretkolumbovski grad Maya, koji je od 10. do 15. stoljeća bio glavni grad plemena Itzá na Yucatanu (Meksiko).
Smješten na pola puta između gradova Mérida i Cancún, on je najsjeverniji arheološki lokalitet …
Machu Picchu (kečuanski jezik: Machu Pikchu, što znači “Stari vrhovi”) je sveti grad Inka (“Izgubljeni grad Inka”) smješten na najvišem dijelu istočnih Andi u Peruu, ili točnije, na istočnim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke Urubamba i neposredno iznad naselja Aguas Calientes, na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno izgrađen oko …
Kineski zid (kin. 万里长城/萬裡長城, Wànlĭ Chángchéng “zid dug 10.000 lia”, ali i kin. 中国长城/中國長城 Zhōngguó Chángchéng “dugi kineski zid”) predstavlja skupinu obrambenih zidova s tornjevima, u sjevernoj Kini. Svi zidovi zajedno dugački su 8.851,8 km[1], (glavni dio 2450 km) što ih obujmom i masom čini najvećom građevinom na svijetu. Zid se sastoji od više međusobno …
Runolist (Lentopodium alpinum)
Runolist je biljna vrsta koja uspijeva na Velebitu, Dinari, Risnjaku, Bitoraju te na Ličkoj Plješivici, ujedno je i naša najpoznatija zaštićena biljka. Prepoznatljiv je po specifičnim gustim vunenastim dlakama i bijelim cvjetovima, a cvate u srpnju i kolovozu. Runolist je strogo zaštićena biljna vrsta u Hrvatskoj.
Velebitska degenija (Degenia velebitica)
Velebitska degenija endemska je …
Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.
Različite su veličine, od mikroskopski sitnih (promjera oko 0,1 mm) do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici (Macrocheira kaempferi) su noge dulje od 1,5 m.
Predstavljaju skupinu od preko 67.000 poznatih i opisanih vrsta životinja
Građa tijela
Tijelo im …
Ribe (Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Naročito dobro osjetilo koje je razvijeno kod riba jest osjetilo bočne linije. Oko polovina svih kralježnjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su stari 450 milijuna godina. Procvat su doživjele u geološkom razdoblju devonu, koji se zbog toga naziva …
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka. Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog “amphi bios” (dvostruki život), što je u obliku “dvoživke” određeno vrijeme bilo korišteno u hrvatskom kao naziv za ovaj razred. To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali …
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja. Ptice su tijekom jure evoluirale od dinosaura podreda Theropoda, a najranija poznata ptica iz kasne jure je Archaeopteryx. Veličinom variraju od sitnih kolibrića do krupnih nojeva. Postoji između 9 i 10 tisuća poznatih vrsta ptica i najraznovrsniji su razred među kopnenim kralježnjacima…
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis – onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka. Kao filogenetički takson ili kao zatvorena razvojna grupa, trebali bi sadržavati i ptice. Ovdje se obrađuje svrstavanje u gmazove prema klasičnoj podjeli koja ne odgovara prirodnom grupiranju, jer oni nisu svi potomci zadnjih zajedničkih predaka. Gmazovi su kralježnjaci koji ni u jednom stadiju …
