Right Sidebar

Dragi Bubamarci,

Drago mi je da smo čitajući i pričajući zajedno zakoračili u svijet umjetnosti i književnosti te na taj način obogatili našu maštu i kreativno mišljenje.

Hvala odgajateljima, roditeljima, a posebno Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u stvaranju posebne emocionalne veze između djeteta i pisca koja je izazvala zadovoljstvo i ugodu.

Hvala mojoj obitelji na motivaciji i podršci te realizaciji ovakvih događaja prepunih humanik prilika.

Volim vas sve! <3

DAMBO – Ovo je još jedan u nizu Disneyjevih filmova inspiriran crtićima koje smo obožavali u djetinjstvu. Radi se o sloniću Dumbu koji svojim ušima može letjeti poput ptica. Radnja filma govori o tome kako Dambo od svojih prijatelja i majke doživljava ismijavanja i uvrede, ali na svu sreću Dumbo ima jednog pravog prijatelja, miša Timothyja. Izvrsna prilika da se zabavite uz cirkuske trikove simpatičnog slonića Dumba. Vjerujemo da će vas ova filmska priča potaknuti na razmišljanje o predrasudama s kojima se svakodnevno susrećemo u svijetu u kojem živimo. Također kroz film trebamo shvatiti koliko je bitna tolerancija i prihvaćanje različitosti.

 
POKEMON–DETECTIVE PIKACHU – Krenimo u uzbudljivu pustolovinu s detektivima Pikachuom i njegovim čudnim smislom za humor, i s Timom s kojim će udružiti snage u razotkrivanju šokantne tajne. Tajne koja bi mogla uništiti cijeli pokemon svijet. Film će svojim fanovima dočarati i ostale pokemone s jedinstvenim sposobnostima. Pokemoni su globalna senzacija koja je osvojila svijet putem animiranih serija, filmova, igrica, karti te ostalih igračaka.

 
TAJNI ŽIVOT LJUBIMACA 2 – Jedan od najotkačenijih filmova ove godine. Nastavak komedije blockbustera iz 2016. godine. Prepun humora, istražuje emotivni život naših ljubimaca i njegovih vlasnika. Saznajte odgovor na pitanje koje zanima svakog vlasnika, a to je što naš ljubimac radi dok je sam kod kuće.

 
ALADIN – Još jedan Disneyjev klasik o uzbudljivoj priči o šarmantnom uličnom štakoru Aladinu i Jasmine, hrabroj princezi te duhu iz čarobne lampe koji može postati ključ njihove budućnosti.

 
KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 3: Skriveni svijet – Ovo je priča o hrabrosti, odrastanju i suočavanju s nepoznatim. Radi se o prijateljstvu adolescentnog vikinga i zmaja Noćni bijes u epskoj avanturi koja se proteže njihovim životima.

 
TOY STORY 4 – Animirani hit iz 1995. godine dobiva svoj 4. nastavak koji nam donosi nevjerojatnu priču o igračkama i njihovom uzbudljivom oživljenom svijetu. Glavni junak Woodie vraća se kako bi objasnio Forkyju njihovu ulogu u svijetu igračaka, a neočekivano će susresti i svoju staru prijateljicu Bo Peepom. Pustolovina je bogata prijateljstvom i humorom te završava na neobičan način.

 
THE LEGO MOVIE 2 – Nastavak prvog djela animiranog filma LEGO. Emmet je i dalje sretan sve dok ne zarobe Wyldsyte zbog koje se mora vratiti u stvarni svijet te ju vratiti nazad. Odličan film za sve zaljubljenike u legiće.

 
SHAZAM – U trenutku kada izgovori čarobnu riječ Shazam dječak dobiva moć i pretvara se u odraslog superjunaka. Ovo je prva ekranizacija lika iz serijala Advantures of Captain Marvel.

 
GODZILLA: KING OF THE MONSTERS – epska akcijska avantura u kojoj se radi o sukobu između Godzille i s jednim od najpopularnijih čudovišta u filmskoj industriji.

 
CAPTAIN MARVEL – Potpuna nova avantura o kapetanici Marvel koja nam otkriva neviđeni dio prošlosti Marvelovog filmskog svijeta. Kreiran prema liku Captain Marvel / Carol Danvers koja postaje prva Marvelova heroina koja je dobila solo film. Ovo je 21. film u Marvelom filmskom svijetu.

Stiglo nam je ljeto, a s njim i velike vrućine. Nerijetko se događa da na pedijatriju klinike za dječje bolesti zaprime djecu zbog toplotnog udara. Naravno opasnost je jednaka za nas kao i za ljude starije životne dobi. Što se zapravo događa s našim organizmom na ovako ekstremnim vrućinama koje nas pogađaju? Ako ne unosimo dovoljnu količinu vode i pretjerano se izlažemo suncu, a sve češće se dogodi da neodgovorni i nesmotreni ljudi zaborave čak i svoje dijete u automobilu po ovim paklenim vrućinama dok obavljaju šoping i slično te slijedi ono najgore, nesreća sa smrtnim posljedicama.

Toplotni udar je stanje opasno po život. Kada smo dehidrirani, tjelesna temperatura se jako povisi te osjetimo vrtoglavicu i glavobolju. Toplotni udar javlja se uz povišenu temperaturu od 40°C pri čemu može doći do zatajenja vitalnih organa. Neki od simptoma su:

1. MUČNINA I POVRAĆANJE – Izlagali ste se dugo suncu po velikoj vrućini i osjećate mučninu ili počnete povraćati to može biti znak toplotnog udara. Osobu je potrebno staviti u bočni položaj da ne bi došlo do gušenja.
2. UBRZANO DISANJE – može nastati uz povišenje tjelesne temperature. Osim ubrzanog disanja dolazi do pojačanog rada srca što se očituje ubrzanjem pulsa.
3. SMUŠENOST – bolesnik se gubi na trenutke, sposobnost razmišljanja i rasuđivanja mu je smanjena.
4. GLAVOBOLJA – jaki bolovi u glavi javljaju se već kod toplinske slabosti. Potrebno je skloniti se u hladnu zatamnjenu prostoriju, piti tekućinu i rashladiti se u kadi. 
5. CRVENILO KOŽE – nadražaj koze izazvan prekomjernim znojenjem izgleda kao skup prištića, a najčešće se javlja na vratu, preponama, ispod grudi, pazuha te na unutarnjem djelu lakta. Potrebno je obuci suhu odjeću i stavljati hladne obloge. 
6. DEHIDRACIJA – Treba nadoknaditi izgubljenu tekućinu i materijale. Osobu staviti u ležeći položaj te joj davati da pije vodu, a ako se stanje ne popravi pozvati hitnu pomoć.
7. GRČEVI – osobe koje se puno znoje gube sol u organizmu. Smanjeni udio soli u mišiću izaziva grčeve u trbuhu, rukama, nogama. Bolesnika je potrebno skloniti u hlad i ne izlagati nikakvim fizičkim naporima. Ako grčevi potraju vise od sat vremena pozvati hitnu pomoć.

Dakle, kada prepoznamo simptome potrebno je reagirati jer neliječenje toplotnog udara može dovesti do trajnih posljedica i smrti.

Što napraviti?

Ako se takvo što dogodi osobu treba skloniti u hladnu prostoriju, skinuti odjeću, rashladiti organizam tuširanjem hladnom vodom ili oblaganje tijela hladnim ručnicima. Nadoknađivanjem tekućine izgubljene dehidriranjem. Zvati 112 jer pacijent s toplotnim udarom mora što hitnije biti prebačen u ambulantu hitne pomoći.

Kako se zaštiti?

1. uzimati tekućinu – vrlo je važno hidrirati tijelo jer znojenjem gubimo puno tekućine. Općenito je potrebno unositi dovoljne tekućine u organizam, a pogotovo ljeti. Neka vam bočica s vodom uvijek bude pri ruci.
2. zaštita za glavu – obavezno nosite kape i šešire kao zaštitu za glavu i vrat. Nije na odmet pošpricati ih vodom ako se duže izlažete suncu.
3. kupanje ili tuširanje – organizam možete rashladiti u moru, rijeci, jezeru ,bazenu ali i u kadi. Više puta dnevnim ulaskom u vodu ili tuširanjem snizit ćete temperaturu tijela.
4. hladovina – držati se što debljeg hlada. Drvo je najbolje i najljepše za prirodno rashlađivanje. Ako možete uživajte u prirodi ili doma uz klime i ventilator dok vani ne popuste vrućine. 
5. izbjegavati fizički rad na otvorenom – skloniti se u najtoplijem djelu dana ako je moguće od 11.00-17.00 sati, nositi laganiju odjeću (pamuk, lan), kapu, sunčane naočale. Ukoliko ipak morate obaviti neke fizičke aktivnosti, preporučljivo je da to bude u ranim jutarnjim satima.
6. paziti na prehranu – izbjegavati masnu, prženu te previše zasoljenu hranu. Unositi sto vise svježeg voća i povrća. Neka nam obroci budu manje obilni, izbjegavati gazirane napitke. Piti sto vise vode i prirodnih sokova.

Uživajte u svim blagodatima ljeta, ali također pazite na sebe, svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih. Prevencija je najbolje rješenje!

Vaša djeca baš kao i vi jedva čekaju godišnji odmor. To su za njih dani zabave koji žele provesti aktivno sa svojim roditeljima i bližnjima. Kako njima, ali i sebi organizirati da to vrijeme provedeno na odmoru bude što zabavnije i kvalitetnije, da ostane u lijepom sjećanju. Osmislite ideje zajedno s djecom, dajte im priliku da iznesu svoje mišljenje kako bi za njih trebao izgledati godišnji odmor. Zatim razmislite koje su od tih dječjih ideja vama prihvatljive i kako uh uklopiti u svoju sliku idealnog godišnjeg odmora. Najbolje bi bilo izraditi plan za svaki od onih dana koje želite provesti na odmoru. Potrebno je isplanirati vrijeme koje ćete provesti svi zajedno i ono koje želite iskoristiti samo za sebe. Nađite zamjenu za čuvanje djeteta – ništa se strasno neće dogoditi ako ga ostavite na čuvanju bakama, djedovima ili nekoj bliskoj osobi u koju imate povjerenja. Kada posvetite vrijeme sebi, kada napunite baterije, vratit ćete se osvježeni, dobro raspoloženi. A samim time napravit ćete dobro sebi, ali i djetetu. Bit će vam sve lakše. Godišnji odmor nam pomaže kod napetosti, iscrpljenosti. Važan je zato što prevenira stres, djeluje na naše psihičko i fizičko zdravlje. Nakon njega puno smo vedriji, produktivniji, zadovoljniji. Kako utječe pozitivno na nas, tako i na našu djecu. I njima je potreban predah od vrtića i školskih obaveza. 

Kada se pripremamo za odmor najvažnije je: ponijeti važeće putne isprave za sve članove obitelji, lijekove, obvezno sirup za snižavanje tjelesne temperature kao i tablete protiv mučnine. Odjeću, ovisno o tome gdje idemo. Uvijek je dobro u slučaju hladnoće pripremiti majicu i trenerku dugih rukava, čarapice, dekicu, vodu i sokiće, omiljene slikovnice, usb-stick s dječjim pjesmicama, vlažne maramice, omiljenu djetetovu igračku, voćkicu i sendviče. Ne zaboravite pelene i hranu koja se može pripremiti na putu ukoliko je u pitanju mala beba. Vrlo je bitno da na put krenemo odmorni, pogotovo ako, putujemo osobnim automobilom potrebno je provjeriti ispravnost istoga. Djeci osigurati sjedalice i obvezno ih vezati sigurnosnim pojasom. Izbjegavajte gužvu i češće se zaustavljajte. Nije dobro za djecu, kao ni za vašu kralježnicu, dugo sjedenje; zato protegnite noge. Ako je lijepo vrijeme napravite piknik, raširite dekicu na nekom lijepom mjestu te sendviče i sokove pojedite i popijte vani u prirodi. Djeca će uživati, a vaš ćete put učiniti zanimljivijim.  Kad napokon stignete na odredište, dobro se odmorite i krenite sa svim onim aktivnostima koje ste osmislili, planirajući godišnji. I ako ne ispadne uvijek sve po planu, nije važno. Bitno je da se opustite. Plešite, pjevajte, kuhajte, kartajte, igrajte društvene igre (čovječe glupiraj se, 5 sekundi, memory i slično). Fotografirajte se, pričajte, sunčajte se, planinarite zavisno gdje se nalazite uživajte. Zašto?

Zato sto ćete na taj način stvarati sebi i svojoj djeci divne uspomene na dane sretnog i ispunjenog djetinjstva. Iako će uvijek biti naša djeca, dani idu brzo i brzo će narasti. Njihovo djetinjstvo će tada prestati, a oni će ga se uvijek sjećati i u njega s radošću vraćati, i to s osmijehom na licu jer je bilo ispunjeno ljubavlju i srećom. Iz vas će zračiti zadovoljstvo kada se skupa s njima prisjetite svih lijepih zajedničkih provedenih trenutaka prelistavajući albume s različitim slikama koje su obilježile vaša putovanja; prepričavajući događaje – osvježit ćemo sjećanja, probuditi emocije koje proizlaze iz međusobne ljubavi.

Sjećam se tog djetinjstva kao da je bilo jučer. Godine prolaze munjevitim korakom, a ja imam osjećaj da je taj period života bio najljepši. Zapravo se trudim, kroz priču, razgovor i igru sa svojim sinom te ostalom djecom, to dijete u sebi njegovati i sačuvati. Sačuvati ono djetinje i biti dijete svaki dan, barem na trenutak. Osmjesi djece su najslađi jer se smiju od srca, i zato je smijati se s njima neopisivo. U mom sjećanju žive igre: žmire, graničar, lastiš, vije, lopova i žandara, crvene kraljice 1,2,3, trule kobile, pokvarenog telefona, fantoma, luka i strijele, praćke, klikeri, rošule, slije, sanjkanje niz brdo, grudanje, izrade snješka, lančića od cvijeća, kidanje latica tratinčica (voli me – ne voli me), i sve ostale zabavne stvari.

Od jutra do večeri bili smo vani, igrali smo se do kasno u noć. Kada bismo ogladnjeli brali smo voćke, uletjeli bismo u kuću i dobili sendvič ili kruh namazan s mašću, paštete, kuhanog kukuruza, kruha i pekmeza, i opet na igru. Penjali smo se po drveću, garažama, igrali u pijesku, gađali kamenčićima, pjevali, svađali, mirili ava ava nitko nije krava, mir mir nitko nije kriv.

Kad bismo se posjekli, udarili ili pali, roditelji nas nisu odmah vodili na hitnu, zalili bi ranu rakijom, poljubili nas i rekli proći će. Slatkiše smo jeli kad ih je bilo, a najviše smo voljeli rođendane i kad nam netko dođe u goste pa donose poklon ili nešto novaca. Jedva smo čekali Djeda mraza, Sv Nikolu i Zeku. Nismo od malena imali svoj račun u banci i krupne novce u kasici, bilo je nekoliko proizvoda i bili smo sretni kada smo ih dobili. Sjećam se tako: Slatke tajne, 505 s crtom, Dimnjačara, Kiki i Bronhi (lakše se diše), Moto, napolitanke, Bobi smoki, štapići, čokolada: Braco, Seka, Dado, Goga, sladoleda: Bubi, Snjeguljica, Njofra. Pisali smo dnevnik i zvali se kućnim telefonom, nedjeljom išli u kino na matineju s pečenim bundevinim košticama u ruci. Švercali se na bazen da ne platimo ulaz, kupali se u jezeru, proplivali u rijeci bez zaštitnih krema 50+ faktor, ali bila su to neka druga vremena. Zato danas kad gledam nove generacije naše djece hvata me nostalgija; svjesna da svako doba nosi svoje i naravno ne očekujući da će moje hodati u opancima pored svih modernih čuda današnjice, ali ipak ne razumijem kada mi kaže iz dana u dan: Mama, opet nema djece u parku, jer ima toliko prekrasnih uređenih dječjih parkova, ali nema djece koja bi se igrala skupa ili ih ima jako malo. Zimi ih skoro uopće nema tako da djeca gotovo cijelu zimu provedu u kući. Da bi nam se djeca igrala moramo mi roditelji dogovarati druženja, voditi u igraonicu, mekić i slično. Najtužnije od svega mi je čuti da im je onda još i dosadno. Da su svi prijatelji kod kuće i igraju Fortnite i slične igrice neprimjerenog sadržaja njihovoj dobi. I onda se trebamo zapitati tko je tu kriv. Tko je odgovoran za ponašanje naše djece – pa mi sami tko drugi.

Nemoj se uprljati sada si u novim tenisicama; Ne penji se na drvo nisi majmun; Ne rukama po pijesku; Nemoj trčati past ćeš; Evo ti mobitel ako ti je dosadno. Pa vođenje po trgovačkim centrima iz dana u dan, maltretiranje djece: Probaj još ovo-ono. – Mama ne da mi se, gladan sam. – Uzet ćemo nešto u pekari. Prestani se tako ponašati! Poznato? Sigurno je. Viđam to vrlo često.

I zato sam odlučila posvetiti se djetetu na način da više slušam što mi ima za reći, koje su njegove stvarne potrebe i želje u ovom suvremenom svijetu. I vjerujte mi kada počnete slušati svoju djecu shvatite da je danas jako teško biti dijete zbog sustava koji ih tjera da od jutra do sutra imaju obveze; projekte doma, projekte u školi. Roditeljska očekivanja, da prolaze s 5.0, da dobiju pohvalnicu.

Da su dobri u sportu, stranim jezicima, lijepo odjeveni, da imaju skupe mobitele, da prate sve što i ostali da ne bi bili izolirani. Ne daj Bože biti drugačiji pa se natjecati u broju pročitanih knjiga u knjižnici, a ne igrati Fortnite ili neku drugu sličnu igru. Iz tog razloga sam odabrala biti drugačija mama, izdvojiti se iz mase, ne ići linijom manjeg otpora, želim ga naučiti da izgradi stav, želim da zna da je uredu pogriješiti, uprljati se, pasti, penjati se, da ne mora u svemu biti talentiran i pratiti slijepo trendove nego izgraditi svoj stil i stav. Truditi se da što duže i što više uživa biti dijete. Naravno dozvoliti mu da bude dio i ovog modernog i suvremenog, ali dozirati i voditi računa u kojoj mjeri. I da istina je da su se vremena promijenila za djecu, da je teže biti dijete, ali i roditelj. Trebamo biti pedagozi, prijatelji, autoriteti.

Teško je jer djetinjstvo koje smo mi imali nestalo je, iščezlo, a model naših roditelja nije in i većinom se ne primjenjuje tako da na nama sve ostaje. Mi smo ti koji smo odgovorni za svoje dijete i brinemo kako ćemo ga odgajati. Ne treba nikog osuđivati, bitno je pružiti im ljubav jer onda sve što činimo nije pogrešno.

Bez ljubavi je sve ništa! Volimo svoju djecu, slušajmo ih i usmjeravajmo, a oni će već naći pravi put za sebe.

“Gledati svijet dječjim očima znači radost.” – Melita Nikolčić.

Usađivanje istinske ljubavi prema čitanju preduvjet je da djeca razviju svoju maštu i kreativnost . S toga je vrlo bitno da svojoj djeci i tokom ljeta kada nema vrtića nastavite čitati omiljene priče. Također djeca školske dobi čitajući razvijaju svoj mozak i svoju osobnost. Mi ih samo trebamo potaknuti, a oni će kasnije sami nastaviti.

Ovo su samo neke u nizu prekrasnih knjiga i s radošću vam ih preporučujem.

1. Rođendan mede Brunde, Melita Nikolčić

2. Šarene čarapice, Mirela Klarin Petrina

3. Zeleni snovi, Mirko Keglević

4. Dinosauri uživo, Robert Mash

5. Gregov dnevnik, Jeff Kinney

6. Mali princ, Antoine de Saint-Exupéry

7. Ured za izgubljene stvari, Zoran Maljković, Marko Jovanovac

8. Želim biti pisac, Hubert Ben Kemoun

9. Sve čudesno što bit ćeš ti, Emily Winfield Martin

10. Priče iz davnine,Ivana Brlić – Mažuranić

Patuljci još poznati i pod imenom leprikoni su jedna od poznatijih mitskih bića u svijetu. Nije slučajno što se takva biča nalaze u mnogim pričama, crtani filmovima, npr. Snjeguljica i sedam patuljaka. Patuljci se podosta spominju u slavenskoj, nordijskoj i keltskoj mitologiji.
Izgled patuljaka
Izgled patuljaka u tradicionalnim predajama zna biti nešto različit, ovisno o kulturi i vremenskom periodu. Ono oko čega su svi suglasni, a to je da su to bića uglavnom do visine 30 centimetara. Uglavnom su čovjekolikog izgleda, sa manjim razlikama. U nekim predajama patuljci imaju šiljate i velike uši, dok drugi imaju veliki nos. Negdje mogu biti maleni i zdepasti, dok su negdje prikazani kao vitke male osobe. Najčešće prema predaji i svjedočanstvima imaju određene kapice na glavi. Zbog toga se stvorilo vjerovanje, da im ta kapa služi za skrivanje od ljudi. Navodno da ih ona može učiniti nevidljivima. Također, uz uredna odijelca, opisani su i sa štapićima u ruci. Mnogi ih mijenjaju za vilenjake, no nisu u pitanju ista mitska bića.

Patuljci prema legendama su često puta predstavljeni kao oponenti divovima. Dok su divovi bili poznati kao snažni ljudi (obaratelji), patuljci su bili smatrani bićima koji su ovladali magijskim djelovanjima. Na taj način su se mogli suprotstavljati divovima.
Mjesta gdje obitavaju prema narodnim vjerovanjima
Šume, močvarna područja, područja gdje ima nekih dragocjenosti (plemeniti metali), rudnici ili neke kuće. Ono što je zanimljivo, a to je da i dan danas se pojavljuju određeni očevidci koji tvrde da su vidjeli malena bića koja odgovaraju narodnim vjerovanjima. Svjedočanstva su gotovo identična, dok se lokacije viđenja razlikuju. Irska je dosta poznata po narodnim vjerovanjima u patuljke. I danas u dobroj mjeri je prisutno vjerovanje da osoba koja zgrabi te patuljke, da će ih moći prisiliti da ih odvede do blaga. Vjeruje se da su oni između ostalog čuvari blaga, kao što su vile prema vjerovanjima čuvari priroda. Interesantan je možda podatak da se obično ne glasaju za razliku od drugih mitskih bića. Kažu očevidci da obično promatraju i šute, a nakon nekog vremena pobjegnu.
Ima tu mnogo varijacija na osnovni model vjerovanja. Ono što je svima zajedničko, a to je da vjeruju, da su ta bića povezana sa magijskim djelovanjima, da se motaju često oko područja gdje ima zlata, srebra… da postoje pozitivni i negativni patuljci.

Vilenjaci su stvorenja koje se pojavljuju u raznim mitologijama npr. germanskoj i slavenskoj. U početku su bili zamišljeni kao mala bića i bogovi plodnosti, a izgledali su kao mladi ljudi i žene, prelijepi te su živjeli u šumama, pod zemljom, u spiljama ili u izvorima i zdencima. Bili su dugovječni ili besmrtni te su imali magične moći.

Počevši s vilenjacima J. R. R. Tolkiena (u Gospodaru prstenova gdje mudri i besmrtni vilenjaci imaju vrlo važnu ulogu) postali su glavni likovi mnogih drugih modernih fantastičnih djela, što u književnosti što u računalnim igrama. Ljudske su visine i izgleda, samo što imaju duge šiljaste uši. Nemaju ni brade ni brkova. Besmrtni su i imaju moć nad prirodom.

Vilenjaci su mitološka bića koja donose sreću. Povezujemo ih sa srećom i djetelinom s četiri lista. Vjeruje da je vilenjak nastao iz zmaja Hydre jer vilenjake povezujemo sa vodom i srećom, a vilenjaci se rode svaki put kad netko ubere ili pojede dijetelinu s četiri lista. Djetelina je Hydrino jelo jer joj to daje snagu, a kako djetelina napuhuje, Hydra izgleda strašnije.

Rimska mitologija je uglavnom preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova. Glavni bogovi su Jupiter, Neptun i Pluton. Po rimskim bogovima su nazvani planeti. Međutim, stari Rimljani su nekim od svojih božanstava pridavali mnogo više pažnje od starih Grka, kao što su to Mars, Vesta i Vulkan.

Imena:

Afrodita, božica ljubavi, kod Rimljana: Venera;
Apolon, bog umjetnosti i medicine, kod Rimljana: Apolo,
Ares, bog rata, kod Rimljana: Mars,
Artemida, božica lova, kod Rimljana: Dijana,
Atena, božica mudrosti, kod Rimljana: Minerva,
Demetra, božica ratarstva, kod Rimljana: Cerera,
Dioniz, bog vina, kod Rimljana: Bacchus,
Hefest, bog vatre, kod Rimljana: Vulkan,
Hera, božica braka, kod Rimljana: Junona,
Hermes, bog trgovanja, kod Rimljana: Merkur,
Hestija, božica domaćeg ognjišta, kod Rimljana: Vesta,
Posejdon, bog mora, kod Rimljana: Neptun,
Zeus, vrhovni bog, kod Rimljana: Jupiter,
Had, bog podzemnoga svijeta; kod Rimljana: Pluton

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja. Sustav sadrži 8 planeta, 5 patuljastih planeta, 185 njihovih prirodnih satelita, te mnoštvo sitnih tijela: kometa, planetoida, tijela Kuiperova pojasa, meteoroida i međuplanetne prašine. Sunčeva plazma ispunja heliosferu, a gravitacijski se utjecaj širi do područja Oortova kometskog oblaka (Jan Hendrik Oort), koji se nalazi bliže od susjednih zvijezda. Osam planeta razvrstano je u dvije skupine, unutarnju ili terestričku, gdje se nalaze Zemlja i njoj slična 3 planeta (Merkur, Venera i Mars), te u vanjsku ili jovijansku, s Jupiterom i njemu sličnim divovskim planetima Saturnom, Uranom i Neptunom. Unutarnja je skupina stjenovita, s tankim atmosferskim slojem (bez njega je jedino Merkur). Jovijanski su planeti plinoviti s malom stjenovitom jezgrom, i njihov je sastav bliži sastavu protoplanetnoga oblaka iz kojega su planeti nastali. Kemijski sastav Jupitera gotovo je identičan Sunčevu. Razlika između tih dviju skupina planeta posljedica je razvoja u kojem je zračenje mladoga Sunca zagrijalo jezgre bližih planeta i očistilo ih od lako isparivih elemenata. Dobivši tako čvrstu površinu, na njoj se geološkim procesima razvila sekundarna atmosfera od pretežitoga ugljikova dioksida(Venera i Mars) i tercijarna atmosfera Zemlje od dušika i kisika. Svi planeti osim Zemlje prozvani su po grčkim i rimskim božanstvima.